Oduvijek me zanimalo zbog čega je Varaždin tako različit od svih hrvatskih gradova. Ovih sam dana naišla na reklamu o Baroknim noćima koji se održavaju u Varaždinu krajem rujna svake godine, pa sam se zapitala: kako to da je Varaždin jedini grad sa tako bogatom baroknom kulturom i poviješću. Vraćamo vas u povijest Varaždina i barokne Hrvatske. Nadam se da ćete uživati u članku.
Zapravo smo većinu odgovora našli u članku „Barokni život Varaždina“ od gospodina Petra Puhmajera (ovdje). Tekst vam prenosimo u cijelosti zbog autentičnosti.
Poznat kao barokna prijestolnica Hrvatske, Varaždin se u 17. i 18. stoljeću po ekonomskoj i kulturnoj snazi uzdigao kao najznačajniji grad kontinentalne Hrvatske. Unatoč burnim političkim prilikama, u gradu se odvijao iznimno bogat društveni život. Cvjetala je arhitektura, umjetnost i književnost, a stanovnici su bili skloni i dobroj zabavi. Barokno je doba ostavilo neizbrisiv trag na povijesnom i kulturnom identitetu Varaždina pa je takav ostao prepoznatljiv sve do danas.
Rijetko je koji grad u Hrvatskoj tako snažno obilježilo jedno razdoblje umjetničke prošlosti kao što je barok ostavio trag u Varaždinu.
Gradska vijećnica (IZVOR: https://bs.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%BEdin)
Jednako kao u Italiji i drugdje u Europi, širenje baroka i u Hrvatskoj je povezano s crkvenim redovima. Sredinom 17. stoljeća u Varaždin dolaze isusovci te grade veliki samostan i crkvu sv. Marije. Crkva je podignuta između 1642. i 1646. godine te je jedna od najranijih baroknih građevina u Hrvatskoj. Jednostavnih je oblika i skromno ukrašena, što je obilježje hrvatske ranobarokne arhitekture.
IZVOR: http://www.biskupija-varazdinska.hr/biskupija/katedrala/varazdinska-katedrala-uznesenja-blazene-djevice-marije-na-nebo/3873
U drugoj polovini 18. stoljeća u Varaždinu je bujao društveni život. Doseljavanje plemića u grad ujedno je značilo i podizanje životnog standarda prosječnog stanovnika. Grade se reprezentativne palače na gradskim trgovima i svaki od velikaša nastoji nadmašiti onog prethodnog. Grad dobiva pročelja s razigranim baroknim ukrasima. Obitelj Erdödy, koja je dotad živjela u utvrdi Stari grad, odlučuje sredinom 18. stoljeća podići udobnu i prostranu gradsku palaču. Članovima glasovite obitelji više ne odgovara život u staroj tvrđavi s kulama te žele visok komfor. Tako Ludovik Erdödy oko 1762. u zapadnom predgrađu podiže ružičastu palaču s vrtovima, najraskošniju u cijelom Varaždinu. No do danas je ostalo nepoznato tko je arhitekt tog zdanja. Vjerujemo da je Ludovik znao uživati u svojim francuskim vrtovima koji su se pružali sa začelja zgrade. Brojni su se plemići ugledali na nj uvidjevši veće mogućnosti gradnje izvan gradskih zidina, pa je tako uza sjeverni obod grada podignuta i elegantna palača obitelji Keglević.
Palaća Patačić
IZVOR: https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Palaca_patacic_vz.JPG
Trbušasti anđeli, simboli umjetnosti baroknog doba, naslikani su na zidovima brojnih varaždinskih crkava.
I danas se u Varaždinu osjeća barokni duh toga grada koji je ostao sačuvan na njegovim ulicama, na pročeljima kuća, palača i crkava. Varaždin su nekad zvali minijaturnim Bečom upravo zbog njegove barokne baštine, ali i zbog toga što je u Varaždinu sve dvaput manje nego u Beču. Varaždinske su palače bile malih dimenzija, ali nipošto i manje raskošne. Kako su izgledale iznutra, danas nam otkrivaju vrijedni primjerci namještaja što se čuvaju u gradskom muzeju u Starom gradu. Za šetnje gradom slobodno se može ući u neku od crkava i razgledati njene znamenitosti. U svima su sačuvani kićeni barokni oltari. Čak se i osjeća miris starine…
IZVOR: Gradski muzej Varaždin (http://www.gmv.hr/en/museum-collections/the-herzer-palace/)
Do sljedećeg posta,
Hvala Vam što s nama dijelite ljubav prema antikvitetima!